10
1 Oyo Samuel inana potone wani sio oapataui tau mina zaitun samatoro isonai roe Saul unui. Isonai oyo imuki Saul iahata, “Anahatana ihitia nea na auna aia tau ne mansiau, sio Israel. Mka ano arimeso runa asakaso na pene no nisau okuaso. Mina rei rekakina na ano aanei ata Anahatana ininia nea na arime ne mansiau. 2 Mka aeu aarihoniku ranie hatae reini, oyo asupu sio hanaia ua haineke Rahel ne kupuro pani Zelzah pani otoe Benyamin nene nenene. Mka sio oasau sanrei, ‘Keledaiu waroni ano aninare rei, sio osupure nea. Muie reini amamu anoi reupono runare tewa nea. Ne anoi reupono runa ano. Iasei-iasei, ‘Mka uuna sae na usupu anaku rei?’
3 Ita aeu honu rotu-tu ahokaya poe ai onate poe Tabor. Hoka pani oyo mka asupu sio hanaia tonu nanie oeu pani nia Betel. Nanie okenu makapana osi Anahatana. Ia isa ieu runa ne une-uneu anaya tonu. Ia isa irori porotiu hua tonu. Ia isa irori tasi unte wani iapataui tau anggur nene sanaute. 4 Mka sio oatapeaya oyo osamaya tau porotiu hua ua. Anana porotiu rai arihoniso.
5 Ita aeu honu rotu-tu ahokaya roe pupue ria nia Gibea. Pupue wani sio okenu makapanau osi Anahatana tanui. Ria sio Filistin naniao sio umau osaka sio umau onekeso. Ahoka haineke niane nene mitanunue oyo supu sio tikane sio mamsima runa Anahatana ne anamanaya okaisunu on roe pupue rei. Okaisunu sio maisena oanaone. Oaise maisena nitaya panesi. Oakapeti tihana waroni nene mamono inata. Oaise trompet. Maisena ua waroni sio onanare tau awaneu sani gitar. Sio mamrunia opususo oanamana oainaa runa Anahatana. 6 Mka Anahatana ne Inaha isipu tau ano na asupu kawasa. Asupu kawasa na aaunutu anomu sani sio mamsimata rei. Mka asupu me hali honue na ano sani naone tewa nea. 7 Mka rai pusire raeu oyo auna sae mani wani ano aahata iake. Tau sae? Anahatana ikata runaya.
8 Aeu aanaone poe niane Gilgal. Mka uhoka poe tanua na uakanupu makapanau osi Anahatana na iusi re rosau runa iheu nisa runa Anahatana. Kahurae anapa onona itu samatoro mka uhoka poe tanua. Mka uhokaku oyo usima runa sae wani kahurae aunai.”
Saul Iuna Aia
9 Saul ieu rerihoni Samuel, oyo isupu ne hali honue on roe Anahatana. Ranie hatae rei pusire waroni Samuel iaunutu anoi tanure, pusire raeu sirinia. 10 Saul runa ne manorine ohokaso ria nia Gibea, oyo osupu sio tikane sio mamsima runa Anahatana ne anamanaya. Saul isupuso oyo Anahatana ne Inaha isipu tanui. Reiso isupu kawasa na ianamana iainaa runa Anahatana sani sio mamsimata oi. 11 Reiso sio wasoni oationa Saul naone onooi ianamana ikata sio mamsimata sanrei, oyo oasei tau umau, “Ira oe. Sae eremuna Kish anai rei? Saul iuna ia mamsima runa Anahatana ne anamanaya oi?’
12 Oyo ia isa waini iruei pani niane rei iasei, “Sapani runa sio mamsimata rei? Noa amau, sio seiso? Sio mansia mainaya tewa.”
Reiso sio panesi oasei suiosa sanrei, “Saul oi iuna ia mamsima runa Anahatana ne anamanaya?” 13 Saul ianamana iainaa runa Anahatana suka, oyo ieu roe pupue wani sio okenu makapanau osi Anahatana rei.
14 Saul memai inooi runa ne manorine, oyo iasei tanuso, “Omi on supa rei?”
Saul on poe iasau, “Anina keledaiu waroni tihonire rai tea. Asupure tewa reiso aeu nau Samuel.”
15 “Samuel iasau sapani?”
16 Iahata, “Iasau ata keledaiu rai, osupure nea.”
Ne Saul ipenei isima runa sapani na Samuel ihitiki tau aia nea. Ipenei isima osi memai.
Anahatana Inini Saul Iuna Aia
17 Samuel ianaha runa sio nusa niane Israel oamanouso mai nia Mizpa. Ianaha runaso nanie isima runa Anahatana ne maunaune isa osiso. 18 Iahata, “Anahatana waini ita Israel iainisi iainaa runai, iasau sanrei, ‘Au uhokamo rerihoni otoe Mesir nea. Unanamo rerihoni sio Mesir no kawasa nea. Unanamo rerihoni sio niana wasoni ouna mtinte tanumo nea. 19 Unana mo susau rerihonimo nea. Uunamo na pene sinsaramo nea. Ne muie reini omi opene tanuku. Omi oainisi na uhiti aia osimo. Reiso oamanoumo mai tanuku. Oamanoumo pusu mo niana, pusu mo ipana.
20 Oyo Samuel iaisosi sio ipana pusiso oamanouso mai tanui. Oamanouso oyo Anahatana iautuu runa Benyamin ne ipane. 21 Ita sio numa mataya rerihoni Benyamin ne ipane oamanouso mai tanui, samatoro Anahatana iautuu runa Matri ne numa matae. Ita sio hanaia rerihoni Matri ne numa matae oamanouso mai tanui, samatoro Anahatana iautuu runa Saul, Kish anai rei. Reiso onina Saul ne osupui tewa. Waini tewa. 22 Reiso sio oasei tau Anahatana, “Mania Upu, Anahatana. Ia reimo waini mai rei te tewa?”
Iahata, “Saul waini iauhuniki sui mo apia rai.”
23 Mata hun tewa oyo osupu Saul onanai rerihoni apia rai. Onanai oyo oautunui mai sio nusa niane tihue. Saul iooi ikataso. Ia noa-noae inesi sio pusiso. Sio nusa niane sio naua rotu-tu roe manai mani. 24 Oyo Samuel iasau osi sio nusa niane sanrei, “Ia reini waini ia sahoro Anahatana ininiki. Waini ia isa sani ia mai ita reini tewa.”
Reiso sio nusa niane pusiso oakapona, “Upu. Arue nai-naimu.”
25 Oyo Samuel iatuhete sio nusa niane rei rerihoni ia aia ne kawasa. Iatuheteso rerihoni ia aia irau aini sapani. Oyo ikanu maunauna rai tau surate iaunutui osi Anahatana. Ikanu pusire, oyo iaisosi sio nusa niane onuniso sana osa-osa sui no numau.
26 Saul inuniki nau ne numa nau nia Gibea oi. Ieu ikata sio wasoni sio no parane. Anahatana iuna anoo honua nea. 27 Ne sio kahatena umau oasau sanrei, “Sapani na ia reini mka iuna iake osita? Sapani na iapuheuta?”
Sio kahatena rei openeso tanui. Openeso oatoai. Ne Saul iamaturui mani.