17
Goliat Iainisi Na Ia Israel Isa Iahita Runai
1 Sio Filistin no soratatua oamanouso nanie oapuoo manahitane. Oamanouso mai nia Sokho mai otoe Yehuda. Sio oapuoo numau waroni onanare rerihoni makapana unta onekeso haineke nia Efes-Damim, kua Sokho runa nia Azeka tihue. 2 Saul runa sio Israel oamanouso onekeso nau Ekote Ela. Sio wasoni osaka nanie oahita runa sio Filistin. 3 Sio Filistin osaka onekeso roe pupue isa, sio Israel osaka onekeso roe pupue isa honu. Wani ekote kua pupua ua rai tihue.
4 Ia soratatue isa nanai Goliat ihokai arihoni sio Filistin naniao osaka onekeso. Ia on nau kota Gat. Ihokai oyo ieu nau sio Israel. Ia noa-noae. Ia mo ia noae haineke meter tonu. 5 Ikoku topi tampaka, iausahu papite tampaka. Iausahu tampaka erenete ne patane na pene sio oana apai, pene oseha apai. Sio ouna papite rei rerihoni tampaka sinta waroni noore sani ika unaya. Papite rei mtinte. Nene kilo hutu nima rahana itu. 6 Iausahu tampaka renete aini atua oi. Ihaha tunue roe totui. 7 Ne atiene nene hatae maine sani ai tau alati mamhoni kanne. Atiene nene moite mtinte. Mtinte sani kilo itu. Ia soratatue isa ieu ianaone irori ne aniaue.
8 Goliat iooi oyo iakapona noi sio soratatua Israel. Iahata, “Omuna rei? Omi osaka nanie oahita? He omi wamo Saul ne manianeu. Au reini au Filistin tea. Onini ia isa rerihoni omi reino waini ne parane ihokai mai tanuku. Ihokai mai tanuku na uama ahita. 9 Munata inesiku na ihunuku ami Filistin amanaku auna manianeu tanumo. Ne munata au sahoro unesi ia Israel rei na uhunui omi Israel mka ouna manianeu tanuma. 10 Ranie hatae reini uooku mai rei uainisi na omi soratatua Israel onini ia isa na uama ahita.”
11 Saul sio oatinu tau rei, sio okaitau hunu ruao.
Daud Ihokai Mai Saul Runa Ne Soratatua
12 Daud amai tau Isai. Isai, ia rerihoni Efrata ne numa, mai nia Betlehem mai otoe Yehuda. Isai ne hehuka hanaia sio wanu. Tau Saul waini iaisosi sio Israel, Isai ikore-korei mainae nea. 13 Isai ne hehuka hanaia manaoneta tonu oeu oahita okata Saul nea. Ia manaonete nanai Eliab, wanini nanai Abinadab. Abinadab wanini nanai Syama. 14 Daud waini ia iki muie nai osa. Daud nea kakau manaoneta tonu rei oahita okata Saul, 15 Daud ieu-weui iarihoni Saul inuniki ria Betlehem isaka amai ne rompau.
16 Goliat ihokai mai sio soratatua Israel iainisi na ia isa iahita runai onona hutu ate nea. Iainisi ia isa tau omnanoe, ita iainisi ia isa tau ranie manne honu.
17-19 Taue isa Isai iasau osi Daud, “Masi anoo mea kakau. Sio wasonau Ekote Ela okata ia onate aia Saul. Wasonau okata sio Israel wasoni oahita runa sio Filistin. Anoo ata kani wasonau iake te tewa. Arori sae isa mai rei na uanei ata ano anooso nea. Na uanei ata sio wasonau iake. Masi anana manei kotu-kotu kilo hutusa runa porotiu hua hutusa raini. Arorire nau mea kakau naniao onekeso okata sio soratatua rei. Arori keju hua hutusa rai oi osi no kapitane.
20 Nene hanroe tau kinoke asi, Daud ihanu. Ihanu oyo irui ne rompau osi ia isa isakare. Oyo inana muaina rai samatoro ieui. Iuna sani amai iaisosiki rei. Ihokai poe sio Israel naniao onekeso panuhu sio soratatua nanie oeu osaka na oahita. Wasoni oakapona na sio pusiso ohokaso. 21 Sio Filistin runa sio Israel osaka oamanane umau nanie oahita. 22 Reiso Daud irui ne muaina rai osi ia mamsaka sio soratatua no apia samatoro irumai roe tihue wani sio osaka oahita tanui nanie isupu nea kakau. 23 Isupuso oyo ianamana osiso. Ne ia waini ianamana osiso, oyo Goliat ihuu iainisi na ia Israel isa iahita runai sani sui osa. Daud iae iatinui ianamana.
24 Sio Israel onoo Goliat oyo orumaso okaitau hunu ruao. 25 Oasau oahata, “Ira oe. Masi onooi. Masi oatinu iainisi na ia isa iahita runai. Ia onate aia, Saul, itotoe nea, mka irui atoane mainae osi ia waini ihunu Goliat rei. Irui atoane mainae runa iruiki inana anai pina. Amai ne mansiau mka osenu pea mai otoe Israel tewa nea.
26 Oyo Daud iasau, “Ia Filistin waini iparisaa tau Anahatana tewa mo ia masike! Ia masike iainisi na ia isa rerihoni Anahatana ne soratatua iahita runai. Anahatana waini iamahaiki rei.”
Oyo iasei tau ia soratatue isa, “Ia waini mka ihunu ia Filistin reini, mka isupu ne sae? Ihunui na pene imakania iuna pumaa tau Anahatana waini iamahaiki.”
27 Reiso sio osima osiki rerihoni Saul itotoe sapani.
28 Daud kakai manaonete iatinui ianamana runa sio soratatua oyo anoi eresaa. Anoi eresaa reiso iasei tanui sanrei, “Ahokaya mai nan taa hae? Ano arui me rompau osi ia seia isakare ria otoe huie rei? Au uanei ata ano ahata ruamu ano mainae. Ano me hali iake tewa. Ahokaya mai nanie asumata manahitane mani tea.”
29 Daud on poe iasau iahata, “Au una sana sapani? Uasei mani tea.”
30 Ita ieu iasei sani sinasi rei tau sio soratatua umau honu. Pusiso oasau osa.
31 Ne sio umau oatinu tau Daud ne anamanaya oyo osima runare osi Saul. Osima osiki oyo ianaha runa Daud. 32 Hoka poe iasei oyo Daud on poe iasau iahata, “Upuku. Pene ia isa ikaitau ia Filistin rei. Uamanaku uahita runai.”
33 Iahata, “Pene. Ano ikine asi. Sapani na ano mka akua ia rei? Ne iapiasa iahita on ia ikine asi.”
34 Ne Daud on poe iasau iahata, “Upuku. Usaka-saka amaku ne rompau. Munata binatang seae isa sani maisan te beruang te erehokai erenana mani rompa isa, 35 usuiki. Usuiki rotu-tu usupui. Oyo uhitai. Uapuheu rompa rei. Unanai rerihoni binatang rei nene hohae. Munata maisan te beruang te erenesiku, uakahuu nene hunua mai tionae. Uakahuu nene hunua oyo uhita hunui. 36 Uhunu maisan nea. Uhunu beruang nea. Reiso ia Filistin waini iparisaa tau Anahatana tewa, mka uhunui oi. Mka uhunui sani uhunu binatang rai. Uhunui tau imakania Anahatana waini iamahaiki ne soratatua. 37 Anahatana iapuheuku rerihoni maisan runa beruang nea. Mka iapuheuku rerihoni ia Filistin rei oi.
Iahata, “E-e. Iake. Eu ainati. Uainisi na Anahatana ikata runaya.”
38 Saul irui api manahitane osiki. Irui papi mamono osiki oyo iausahui. Oyo Saul iaunutu topi tampaka roe Daud unui. 39 Daud ikanihoo Saul ne tunue mai ne papi mamono rei oyo nanie ieu rea. Ne ieu iake tewa. Tau sae? Iapiasa iausahu api manahitane tewa. Iahata, “Au uausahu apia rai, ueu iake tewa maa. Uapiasare tewa asi.”
Reiso inosu apia rai pusire. 40 Oyo inana ne karupae wani isaka rompau tanui. Inana ne karupae oyo inini hatu kania nima. Inini hatu kania waroni pasanisia. Inanare rerihoni waene anoe samatoro inusure pani ne tasi anoe. Inana ne katapeli samatoro ieu poe Goliat.
Daud Ihunu Goliat
41 Daud ihokai poe Goliat oyo Goliat ieui nanie ihaineke Daud. Goliat ne mamrori aniaue ieu ianaone. 42 Ne Goliat inoo Daud, Goliat iariniiki oyo iaumaniki. Iaumaniki tau Daud ia ikine asi samatoro nooi ia iake. Ipenei tanui. 43 Goliat iasei tanui, “Ano arori karupae rei mai nan taa hae? Ano ata kani au reini au asu?”
Oyo isasi yahui ihete ne anahatanau waroni titue tewa nanaya. 44 Iaisosiki iahita runai iahata, “Mai. Mka upesi me tienumu osi manua roe sanaeno raaiki. Upesiki osi binatang seaya raaiki.”
45 Ne Daud on poe iasau iahata, “Ano ahokaya mai ahita runaku akata tunue, atiene naue, runa atiene pukune. Ne au uhokaku mai uahita runaya tau Anahatana ne kawasa. Upuku waini ne kawasa mainae erenesi pusire. Ia waini Anahatana tau sio soratatua rerihoni Israel. Sio soratatua sahoro ano aumaniso rei. 46 Ranie hatae reini Upuku iruia osiku. Mka uhunua oyo uroto roha unumu. Mka urui tienumu runa sio soratatua Filistin no tienuo osi manua roe sanaeno raaire. Urui mo tienumo osi binatang seaya raaire. Taa sanrei oyo sio tuniai pusiso mka oanei ata ami Israel ainaa runa Anahatana. Anahatana ne kawasa mainae erenesi pusiso. 47 Sio pusiso onoo ata Upuku iapuheu ami ne mansiau tau tunue tewa. Iapuheuma tau atiene tewa. Ia sahoro ne kawasa tau manahitane reini. Ia sahoro mka iruimo osima.”
48 Goliat ihuu nanie ihaineke Daud iahita runai oyo Daud irumai san-sana poe tanui. Irumai poe sio soratatua Filistin nanie isupu Goliat. 49 Daud inana hatu kanie isa rerihoni ne tasi oyo ikatapeli Goliat. Ikatapeli oyo hatu kanie rei eremosa utoe. Eremosa utoe oyo iamnoho ikohu. Hatu kanie rei eremokoi pani utoe reiso iamnoho ikohu. 50-51 Daud irumai poe tanui oyo ioo isahui. Iakahuu Goliat ne tunue oyo isarui rerihoni naniae samatoro ihunui. Ihunui oyo iroto roha unui tau ne tunue rei. Reiso Daud ihunu Goliat tau katapeli runa hatu kanie mani. Ruai ne tunue tewa ne ihunui sirinia.
Sio Filistin onoo ata no soratatue rei imatai nea oyo orumaso. 52 Orumaso oyo sio Israel runa sio Yehuda oaka-kapona osui sio Filistin rotu-tu ohokaso nau kota Gat. Osuiso rotu-tu ohokaso nau kota Ekron nene mitanunue. Sio Filistin panesi omataso. Reiso noo sio matana panesi sani ai ehuka sui arena Saaraim rei. Nooso sui arena rei rotu-tu nau Gat. Nooso rotu-tu nau Ekron. 53 Osuiso pusi oyo onuniso. Ohoka ria oyo onana sio Filistin no apia rerihoni naniao onekeso rei. 54 Daud inana Goliat unui oyo iroriki ria kota Yerusalem. Ne iaunutu Goliat ne tunue, ne atiena pani ruai ne numa wani sio onanai rerihoni makapana unte.
Daud Runa Saul
55 Saul inoo Daud ieui poe Goliat iasei tau Abner, ia kapitane tau ne soratatua. Iasei sanrei, “Abner. Ia ikine rei amai tau ia seia?”
Abner on poe iasau, “Upuku. Mpanei. Au uanei tewa.”
56 Saul iaisosiki iahata, “Masi aeu poe asei ee.”
57 Reiso Daud ihunu Goliat suka oyo inuniki roe sio soratatua naniao onekeso samatoro Abner isupui iautunui roe Saul. Daud irori-rori Goliat unui asi. 58 Saul iasei tanui sanrei, “He ano hehuke. Amamu tau ia seia?”
Daud on poe iasau, “Upuku. Amaku waini me manorine Isai, ia Betlehem.”